Restelica - Mudrosti Islam

Poslanik s.a.v.s., je rekao:
„Duznost vam je da se druzite sa ucenim ljudima i da slusate govor mudraca. Zaista, Uzviseni Allah ozivljuje zamrlo srce svjetlom mudrosti, kao sto ozivljuje zamrlu zemlju kisom." Hazreti Omer je rekao: „Ovosvjetska moc se postize imetkom, a onosvjetska velicina dobrim djelima." Jedan mudrac je rekao: „Ko bude smatrao da ima boljeg prijatelja od Allaha, dz.s., malo Ga poznaje. Ko, pak, smatra da ima veceg i ljuceg neprijatelja od samog sebe, taj malo poznaje sebe samoga." Hazreti Ebu Bekr es-Siddik je rekao: U Kur`anu se nalaze rijeci Svevisnjeg Allaha, dz.s.:`Za-herel-fesadu fil-berri vel-bahri`(koje znace: Pojavila se pokvarenost i na kopnu i na moru). Kopno je jezik, a more je srce. Kada se pokvari jezik, na njega placu duse ljudi, a kada se pokvari srce na njega placu meleki." Prenosi se od hazreti Alije da je rekao: Od svih dunjaluckih blagodati najbolja ti je islam. od svih vrsta zanimanja, najbolje je biti u pokornosti Allahu,dz.s. Smrt ti je najbolja pouka. Rekao je melek Dzibril, a.s.: „ O Muhammede, zivi kako hoces, ali ces umrijeti; voli sto hoces, ali ces se od toga rastati i radi sto hoces, a prema radu ces biti nagraden." Hasan Basri je rekao: - Ko nema lijepog odgoja i vladanja nema ni znanja. - ko nema strpljivosti nema ni savrsenog vjerovanja i - onome koji nema bogobojaznosti nema ni spasa. Kazuje se da je Abdulah ibni Mes`ud rekao: - Izvrsavaj ono sto je Allah, dz.s., ucino farzom, bit ces najpokorniji, - kloni se onoga sto je Allah ucinio haramom, bit ces najpobozniji i - budi zadovoljan onim sto ti je Allah dao, bit ces najbogatiji. Prenosi se da je Jahja bin Muaz er-Razi rekao: - Blago onom koji ostavi dunjaluk prije nego sto dunjaluk ostavi njega, - blago onom koji uredi svoj kabur prije nego sto dode u njega i - blago onom koji stekne Allahovo zadovoljstvo prije nego sto dode pred Njega. Prenosi se od hazreti Alije da je rekao: - Ako steknes prednost nad nekim, postat ces njegov zapovjednik. - Ako trazis nesto od nekoga, postat ces njegov zarobljenik. - Ako si neovisan od nekoga, ravan si mu. Prenosi se da je Hamid el-Lefaf, Allah mu se smilovao, rekao da mu je dosao neki covjek i rekao mu: „ Nasavjetuj me", na sto mu je Hamid el-Lafaf odgovorio: „ Nacini omot za svoju vjeru, kao sto mushaf ima korice" Kada je pitalac trazio definiranje omota, Hamid el-Lafaf mu je rekao da to znaci: - Ostaviti beskoristan govor, osim onoga koji je neophodan, - od dunjaluka imati samo koliko je potrebno za pristojan zivot i - ne mijesati se sa ljudima, osim onoliko koliko je nuzno. Hamid el-Lefaf je jos rekao i slijedece: „ Znaj da su temelji poboznosti: - kloniti se zabranjenih stvari, bilo velikih ili malih, - izvrsavati fardove, lahke ili teske i - dunjaluk prepustiti onima kojima pripada, bilo to malo ili mnogo od njega." Vehb b.Munebbih el-Jemani, r.a., rekao je: „ U Tevratu je zapisano: - - a pokoran je bogat, makar bio i rob, - zadovoljni je, makar i gladan, bogat." Prenosi se da je hazreti Omer rekao: "Cetiri su mora: - Strast je more grijeha. - Dusa sklona zlu je more strasti. - Smrt je more zivota. - Kabur je more kajanja." Prenosi se da je Abdulah ibni Mesud, r.a., rekao : "Cetiri stvari pomracuju srce: - Pun stomak hrane, o kojoj se nevodi racuna da li je dozvoljena ili zabranjena - Druzenje s nasilnicima, - zaboravljanje proslih grijeha i - uzaludno nadanje. A cetiri stvari rasvjetljavaju srce: - Gladan stomak, koji se cuva od zabranjene hrane, - druzenje sa dobrim ljudima, - nezaboravljanje proslih grijeha i - negajenje nade u dug zivot." Muhammed a.s., rekao je: „ Cetiri osobine kod covjeka potiru druge cetiri. Te bitne osobine covjeka su razum, vjera, stid i dobro djelo, a: - srdzba slabi razum, - zavist slabi vjeru, - pohlepa umanjuje stid i - ogovaranje umanjuje dobro djelo:" Prenosi se da je hazreti Alija rekao: „Cetveroga i kada je malo moze biti odvise: - bolova, - siromastva, - vatre i - neprijateljstva." Prenosi se da je Abdullah el-Entaki, Allah mu se smilovao, rekao: „ Pet radnji lijece srce: - druzenje sa dobrim ljudima, - ucenje Kur`ana, - gladovanje, - klanjanje nocnoga namaza i - skruseno ucenje dove u praskozorje." Prenosi da je Allahov vjerovjesnik s.a.v.s., rekao: „ Ubrzo ce doci vrijeme za moj ummet, kada ce zavoljeti petero, a zaboraviti drugo petero: - zavoljet ce dunjaluk a zaboraviti Ahiret, - zavoljet ce gradnju kuca, a zaboraviti na kabur, - zavoljet ce imetak, a zaboravit ce da za njega valja racun polagati, - zavoljet ce porodicu, a zaboraviti dzennetske hurije i - zavoljet ce sami sebe, a zaboravit ce Allaha. Oni su od mene daleko i ja sam od njih daleko" Prenosi se da je hazreti Omer rekao: - vidio sam sve prijatelje, ali mi je najbolji cuvanje jezika, - vidio sam sve vrste odjece, ali mi je najbolja bogobojaznost, - vidio sam sve vrste bogatstva, ali boljeg nema od stednje, - vidio sam sve vrste dobrocinstva, ali boljeg nema od dobra savjeta, - vidio sam i kusao sve vrste jela, ali boljeg i sladeg nema od sabura. P renosi se da je hazreti Alija rekao: „ Sest je Allahovih blagodati: - Islam, - Kur`an, - Allahov poslanik Muhammed, - Zdravlje i zivotna snaga, - Bozija zastita i - Neovisnost od drugim ljudima." Pitali su nekog mudrog i pametnog covjeka: „ Da li moze znati covjek kada se pokaje da li mu je tevba primljena ili odbijena?" Mudrac je odgovorio:" Necu o tome prosudivati, medutim, postoje neki znakovi: - da vidi vlastitu podloznost grijehu i grijesenju, - da osjeti odsustvo zadovoljstva u svome srcu, a prisustvo tuge, - da se pridruzi ljudima koji cine dobra djela, a da izbjegava lose drustvo, - da dunjalucku malu stvar smatra golemom, a da mnogo uradenih djela za Ahiret smatra malim i nedovoljnim, - da mu srce bude zauzeto onim za sto je preuzeo odgovornost pred Allahom, a da nije preokupiran onim sto je Allah zagarantirao Svojim vjernim pokornicima, - da cuva jezik od nepristojna govora, te da stalno razmislja, brine se i kaje." Prenosi se da je Jahja b. Mua`z, Allah mu se smilovao, rekao: - medu najvece zablude spada ustrajavati u grijesima, nadajuci se oprostu bez pokajanja, - ocekivati Allahovu blizinu, bez pokornosti Njemu, <span lang="DE" style="mso-fareast-language: DE; mso-bidi ko pretjerano zudi za necim on je siromasan, pa makar bio i vladar cijelog svijeta,

Prava rodbine i prijatelja

Prenosi se da je Ubejdullah ibn Umejr rekao: ''Pravo tvog brata muslimana je, između ostalog, da osjeti tvoje dobročinstvo, i da ne do¸ivi od tebe neprijatnost i ezijećenje, a pravo tvoje rodbine je da odr¸avaš sa njima rodbinske veze, makar ih oni i prekidali, i da daješ onima od njih koji tebi ne daju. Najpreči da oprosti je onaj koji ima najviše mogućnosti da kazni, a najmanje pameti ima onaj koji čini zulum onima koji su slabiji od njega.'' (Šuabul-iman)

Samodopadljivost je veliko zlo

Od Ebu Vehba prenosi se da je pitao Abdullaha ibn Mubareka šta je to oholost. Ibn Mubarek mu je odgovorio: ''Oholost je preziranje i omalova¸avanje ljudi.'' Zatim ga je upitao: ''A šta je samodopadljivost (ar. ud¸b)?'' Odgovorio je: ''Da smatraš kako ti posjeduješ vrlinu koju drugi ne posjeduju.'' Zatim je rekao: ''Ja ne znam većeg zla za onoga ko klanja namaz od samodopadljivosti.'' (Sifetu safva)

Iskušenja su ljudska sudbina

Bišr ibn Haris rekao je: ''Nema nijednog čovjeka a da nije stavljen na iskušenje. Neko je iskušan bogatstvom i drugim blagodatima da se vidi hoće li biti zahvalan Allahu, a neko je iskušan siromaštvom i drugim belajima da se vidi hoće li u ime Allaha biti strpljiv.''

Znakovi dobročinstva

U jednoj predaji stoji da je Zunnun rekao: ''Tri su znaka dobročinstva: dobročinstvo prema roditeljima, koje se ogleda u pokornosti njima u onome što je dobro, poniznosti prema njima i izdvajanju imetka za njih; dobročinstvo prema djeci, koje se ogleda u lijepom odgoju i upućivanju na dobro; dobročinstvo prema ostalim ljudima ogleda se u nasmijanom licu i lijepom ophođenju.'' (Šuabul-iman)
Prenosi se od Hafsa ibn Humejda da je rekao: ''Ako znaš muslimana po plemenitosti i ljubavi, znaj da su mu grijesi oprošteni, a ako znaš muslimana samo po neprijateljstvu, onda znaj da mu dobra djela nisu primljena.''

Osnov svih grijeha

Rečeno je: ''Ljudi će u D¸ehennem ući na troja vrata: na vrata sumnje koja porađa sumnju u Allaha, s.v.t.; na vrata strasti, jer onaj ko strast slijedi, on daje prednost prohtjevima duše nad pokornošću Allahu, s.v.t.; i na vrata srd¸be, jer srd¸ba porađa neprijateljstvo prema ljudima.
A tri stvari su osnov svakog grijeha: oholost – ona je Iblisa dovela do stepena prokletstva; ¸udnja – ona je Adema, a.s., izvela iz D¸enneta; i zavidnost – ona je bila uzrok da je brat ubio brata. Ko se sačuva ova tri zla, sačuvao se svakog zla, jer nevjerstvo je posljedica oholosti, grijesi su posljedica pohlepe i ¸udnje, a neprijateljstvo i zulum posljedica su zavidnosti.'' (Mevaridu-z-zam'an li durusi-z-zeman)

Hadis koji je rasplakao Ibn OmeraPrenosi Ebu Seleme ibn Abdur-Rahman da su se Abdullah ibn Omer i Abdullah ibn Amr ibnul-'As sreli na Mervi, malo su razgovarali, a onda je Abdullah ibn Amr otišao ostavivši ibn Omera plačući. Neko ga je upitao: ''Šta te rasplakalo?'' Odgovorio je: ''Maloprije mi je Abdullah ibn Amr rekao da je čuo Poslanika, s.a.v.s., da ka¸e: 'Onaj ko bude imao i trunku oholosti u svom srcu bit će strovaljen u Vatru naglavačke.'''

Mudrost u da'wiImam Ibnul-Kajjim rekao je: "Kada vidiš grješnike da igraju šah i slične igre, tvoje negiranje i odbacivanje njihovog postupka neće biti pametno, niti mudro, osim ako si ih uspio navesti na djelo koje je dra¸e Allahu, d¸.š., i Njegovom Poslaniku, s.a.v.s., od toga, poput streljaštva, utrkivanja i sl. Ako primijetiš grješnike okupljene oko neke igre i zabave, ili slušanja muzike, pa ih izvedeš iz takvog griješenja u pokornost Allahu, d¸.š., ostvario si cilj, u suprotnom, bolje je ostaviti ih u takvom stanju, nego da pređu na nešto što je go